U vremenu kada energetska tranzicija postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja Europe, sve je više mladih inženjera koji se okreću samostalnom radu i poduzetničkoj avanturi. Jedan od njih je i Matija Sučić, diplomirani energetičar, magistar strojarstva i suosnivač tvrtke MS2 energo d.o.o., koja je niknula odmah nakon studija. Iako mu je to prvo ozbiljno poduzetničko iskustvo, pogodio je zlatnu žicu jer je u samo nekoliko godina ova tvrtka postala jedna od najprepoznatljivijih firmi specijaliziranih za projektiranje i izgradnju solarnih elektrana.

Matijin je uspjeh kombinacija mnogih sretnih okolnosti, ali prije svega svjedoči o upornosti i hrabrosti. Poslovni je uspon započeo još na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, suradnjom s vodećim hrvatskim energetičarima, pa sve do odluke da usred pandemije napusti siguran posao i s prijateljem sa studija pokrene novu tvrtku. Danas, šest godina kasnije, kaže da je upravo ta odluka bila jedna od najboljih koje je mogao donijeti.

Sedam godina studija bez žaljenja

Nakon završetka Elektrotehničke škole u Varaždinu izbor studija za Matiju je bio jasan – u obzir dolazi samo fakultet koji će mu donijeti titulu inženjera. Odnosno, ili Fakultet elektrotehnike i računarstva ili Fakultet strojarstva i brodogradnje.

„Na kraju sam odabrao strojarstvo i danas mislim da je to bila najbolja odluka. Studiranje na strojarstvu pamtim kao jedno od najboljih razdoblja u životu, možda sam zato i studirao sedam godina. Da se mene pita, još bih studirao. Neki se hvale time što su fakultet završili u roku, ali meni to nikada nije bilo baš nešto pohvalno (smijeh). Volio sam studirati, ali sam se volio družiti i izlaziti. Kakva korist od studiranja ako ne iskoristiš to vrijeme i za uživanje u bogatom studentskom životu, aktivnostima, druženjima, povezivanju? Taj je dio meni bio neprocjenjiv.“

Fakultet strojarstva i brodogradnje s razlogom slovi za jedan od najzahtjevnijih studija. S tim se slaže i Matija. Poput većine studenata posebno pamti prve dvije godine i zahtjevne kolegije poput termodinamike.

 

„Na tim smo predmetima stvarno morali pošteno zasukati rukave i učiti. Nije bilo prečaca. Samo rad, rad i još više rada. Ali nikad nisam zbog tih predmeta razmišljao o tome da promijenim fakultet ili potražim lakši put. Znao sam da to jednostavno moram proći.“

Jednu od prednosti Fakulteta strojarstva i brodogradnje vidi u načinu na koji je organiziran. Za razliku od nekih drugih tehničkih fakulteta, studenti se tijekom prve godine imaju priliku upoznati, povezati i postupno prilagoditi novom okruženju prije nego što stignu najzahtjevniji selekcijski kolegiji.

 

„Primjerice, na FER-u selekcija počinje odmah na prvoj godini kroz matematiku. Na FSB-u najteži predmeti dolaze nešto kasnije, pa se na prvoj godini imate priliku povezati s ljudima i stvoriti svoju grupu. Ako imate sreće i odmah na početku pronađete ljude s kojima možete raditi, učiti i rješavati zadatke, onda ostajete zajedno do kraja. Divim se svakome tko može učiti sam, ali za mene je strojarstvo kao stvoreno baš zato što je to fakultet timskog rada, udruživanja i zajedničkog rješavanja problema.“

Kasnije je odabrao energetiku zbog te atmosfere, povezivanja, zajedništva i suradnje. Ali i zbog poslovnih ideja koje su mu se već tad motale po glavi. A na energetici se učilo o poduzetništvu. Ne samo učilo, već i aktivno poticalo.

„Ekipa je bila izrazito poduzetnički orijentirana. Nismo učili samo energetiku nego i ekonomiju i poslovne modele koji su bili puno širi od samog inženjerstva. Tek danas vidim koliko mi je to kasnije značilo.“

Od fakulteta do prve poduzetničke ideje

Prvi temelji buduće tvrtke počinju s upoznavanjem Mateja Stipeljkovića. Njihovo prijateljstvo gradilo se na najzahtjevnijim kolegijima, ispitima na kojima su mnogi studenti polomili zube. Na tim su pripremama razvili način rada koji će se kasnije pokazati zlatnom kartom uspjeha i u poduzetništvu.

 

„Kolega Stipeljković i ja zajedno smo prolazili one najteže ispite. Upravo se tada najbolje upoznate. Vidiš kako tko razmišlja, koje su mu prednosti i mane i kako funkcionira pod pritiskom. Bilo je jasno da sam ja odličan operativac. Tražio sam literaturu, organizirao materijale, pripremao sve što nam je bilo potrebno. Matej je imao nevjerojatnu sposobnost da iz ogromne količine informacija izdvoji ono najvažnije, brzo usvoji gradivo i prenese ga drugima. Jedan drugoga smo motivirali i gurali naprijed.“

Nakon završetka fakulteta njihovi su se profesionalni putovi nakratko razišli. Matija je nakon diplome ostao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, gdje se uključio u rad SDEWES centra na europskim projektima iz područja energetike. Iako je ondje proveo svega nekoliko mjeseci, radio je sa svojim profesorima sa smjera energetike Nevenom Duićem, Goranom Krajačićem i Ljubomirom Majdandžićem, čiji su savjeti i vodstvo jako utjecali na njegov poslovni put. Za to je vrijeme kolega Matej Stipeljković radio u privatnom sektoru, ali su se redovito družili i razgovarali o idejama koje bi jednog dana mogli pretvoriti u vlastiti posao.

 

„U početku smo razmišljali o sasvim drugačijem poslovnom modelu, zanimala nas je energetika kroz EU projekte, savjetovanje i pripremu projektne dokumentacije. Smjer kojim će krenuti tvrtka u velikoj je mjeri odredio profesor Ljubomir Majdandžić, jedan od hrvatskih pionira u području solarne energije, i stalno nas je uvjeravao da će solarne elektrane postati ozbiljan i dugoročno održiv posao. Profesor je bio iznimno uporan i moram priznati da smo mu na kraju povjerovali.“

Matija je radeći u SDEWES-u sudjelovao u brojnim europskim projektima, a posebno je bio važan projekt Yenesis, financiran iz Norveškog financijskog mehanizma. Cilj projekta bio je potaknuti razvoj poduzetništva u području obnovljivih izvora energije među mladima, posebno na hrvatskim otocima.

„Kad se pojavio ovaj projekt, nekako su sve kockice sjele na mjesto. Kako moji baka i djed žive na Čiovu, mislio sam da bi bilo najbolje da se preselim dolje i otvorim tvrtku kroz projekt Yenesis. Kolega Stipeljković bio je zaposlen u drugoj firmi, ali se složio s ovim planom. Tako se igrom slučaja otvorila prilika da razvijemo vlastitu poduzetničku priču i to smo iskoristili.“

Tvrtka nastala usred pandemije

MS2 energo d.o.o. osnovan je početkom 2020. godine, u trenutku kada je pandemija koronavirusa potpuno zaustavila gospodarstvo i unijela veliku neizvjesnost u poslovni svijet. Dok su mnoge tvrtke pokušavale preživjeti prve mjesece pandemije, Matija Sučić napustio je siguran posao i otvorio vlastitu tvrtku.

„Praktički sam dao otkaz u SDEWES-u i ostao na 70 posto primanja preko Zavoda za zapošljavanje. Nitko nije znao što će se događati. Nismo mogli putovati između županija, sve je bilo zatvoreno, a mi smo upravo tada pokretali tvrtku. Imali smo vremena razmišljati, pripremati ozbiljniji poslovni plan i razgovarati o tome što će se događati na tržištu. S profesorima Duićem i Krajačićem često smo analizirali budući razvoj energetike i pripremali se za trenutak kada će se tržište ponovno otvoriti.“

 

Kada su tijekom ljeta 2020. godine epidemiološke mjere počele popuštati, stigla su i sredstva za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te je tvrtka mogla započeti s radom. U početku je jedini zaposlenik bio upravo Matija Sučić, dok se njegov poslovni partner Matej Stipeljković nekoliko mjeseci kasnije uključio na pola radnog vremena.

„MS2 energo d.o.o. dolazi od naših inicijala – Matija Sučić i Matej Stipeljković. Dodali smo broj dva kao malu poveznicu s Einsteinovom formulom *E = mc²*. Budući da se bavimo energijom, ta simbolika nam se činila logičnom i zanimljivom. Krenuli smo polako. Jedna elektrana, pa druga, treća, četvrta... Danas ih je više od devetsto. Kad radiš poslovni plan, uvijek pripremiš najgori, srednji i najbolji scenarij. Mi smo dosad nadmašili i ovaj najbolji. U svih šest godina poslovali smo s dobiti. To nam je možda i najveća potvrda da smo izgradili zdravu priču. Za mnoge je pandemija bila velika kriza, ali nama je dala vrijeme da se kvalitetno pripremimo. Nismo imali ništa osim ideje, ali upravo smo tada izgradili poprilično dobre temelje tvrtke.“

Početak nije bio nimalo jednostavan. Kao mlada tvrtka, bez referenci, samo s pouzdanjem stečenim na fakultetu, trebalo je ostvariti prvu prodaju i instalirati prvu elektranu. Prvi kupac pokazao se bližim nego što su očekivali.

 

„Bio je to moj susjed. Imao je idealno orijentiran krov, a nije imao solarnu elektranu. Presudnu ulogu odigrale su subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predložili smo mu da pokušamo ostvariti pravo na sufinanciranje. Kada je Fond objavio natječaj, prijavili smo projekt, dobio je poticaj i posao smo uspješno realizirali. To je bio početak svega.“

Šest godina nakon osnutka, MS2 energo d.o.o. izrasla je iz poduzetničke ideje dvojice mladih inženjera u tvrtku s petnaestak zaposlenika i jasno definiranim odjelima.

 

„Danas imamo nabavu, logistiku, skladište, prodaju, vlastiti projektni tim, postali smo jedno malo poduzeće sa svim funkcijama koje takva tvrtka treba. Petnaest zaposlenih radnika dobra je veličina jer smo dovoljno mali da se svi međusobno poznajemo i dovoljno veliki da možemo kvalitetno odraditi ozbiljne projekte. Surađujemo s vanjskom marketinškom agencijom i kontinuirano ulažemo u oglašavanje, internetsku vidljivost i izgradnju brenda, pa ipak najveći dio novih poslova i dalje dolazi preko preporuka zadovoljnih kupaca. To pokazuje koliko je važno kvalitetno odraditi svaki projekt jer jedan zadovoljan kupac često dovede drugoga.“

Više od devetsto ugrađenih solarnih elektrana potvrđuje da iza tvrtke stoji ogromno znanje i ozbiljno iskustvo. Tvrtka je tijekom godina izgradila i desetak većih solarnih elektrana, snage od sto kilovata naviše, pa ipak se od samog početka više usmjerila prema manjim sustavima i privatnim kupcima.

„Kod krajnjih kupaca prodajni je ciklus puno kraći i jednostavnije je ostvariti posao. Kod velikih sustava, odnosno B2B prodaje, proces traje znatno dulje. Tvrtke teže donose odluku, čekaju subvencije, analiziraju investiciju i često je potrebno mnogo više vremena da se posao zaključi.“

Nova tvrtka i širenje na dizalice topline

Uz solarne panele, sve važniji dio ponude postaju i baterijski sustavi za pohranu električne energije. Promjene načina obračuna električne energije iz 2026. kod dijela su građana izazvale oprez. Tržište nije potpuno stalo, ali kupci danas više analiziraju investiciju i žele detaljno razumjeti kako će novi sustav obračuna utjecati na razdoblje povrata.

 

„Najvažnija promjena odnosi se na obračun prema kojem višak električne energije koji pošaljete u mrežu više nema istu vrijednost kao prije. Zbog toga baterija sada ima više smisla jer omogućuje da energiju koju proizvedete sačuvate i potrošite kasnije. Još nisu nužne, ali postupno postaju dio osnovne opreme solarnih sustava. Vjerujem da će kroz nekoliko godina postati gotovo standardni dio svake nove elektrane. Kad se promijene pravila, ljudi žele pričekati i vidjeti što se točno dogodilo. Ne žele biti među prvima koji će iskusiti novi sustav. Tržište je palo, ali ne toliko koliko smo možda očekivali.“

Ključ dobre odluke leži u pravilnom dimenzioniranju sustava i dobrom poznavanju potrošačkih navika kućanstva. Upravo zato tvrtka koristi newslettere, edukativne sadržaje i druge oblike dugoročne komunikacije s potencijalnim kupcima. Cilj im nije samo prodati proizvod nego objasniti način funkcioniranja sustava, mogućnosti financiranja i očekivani povrat ulaganja.

„Osoba koja se danas zainteresira za solarnu elektranu ne mora postati naš kupac danas. Možda će to biti za godinu ili dvije. Ako je educirate, šaljete joj korisne informacije i održavate komunikaciju, ona može ostati povezana s vašim brendom sve dok ne bude spremna za investiciju.“

Iako su solarne elektrane i dalje temelj poslovanja MS2 energo d.o.o., Matija Sučić energetsku budućnost ne vidi samo u jednoj tehnologiji. Krajem prošle godine odlučili su poslovanje proširiti i na područje dizalica topline. U partnerstvu sa slovenskom tvrtkom Thermo Shop, koja se tim područjem bavi više od trideset godina, osnovali su novu tvrtku specijaliziranu za prodaju i ugradnju dizalica topline.

 

„Ta je priča još u nastanku i razvija se slično kao MS2 energo d.o.o. Ne možemo još govoriti o velikim rezultatima jer iza nas je tek šest mjeseci, ali imamo proizvode, prodaju i već smo instalirali između deset i petnaest dizalica topline. Radimo i postupno razvijamo posao.“

Šalji dalje..

Matija je poduzetnički način razmišljanja dijelom naslijedio i iz obitelji. Njegovi su roditelji godinama bili poduzetnici, pa je odrastao uz svijest o tome da se vlastitim radom, inicijativom i preuzimanjem odgovornosti može izgraditi nešto svoje, usprkos svim preprekama.

 

„Ja imam disleksiju i disgrafiju, koje itekako otežavaju život i učenje. Moj prvi poduzetnički pothvat bila je odluka da ću bez obzira na sve prepreke završiti srednju školu i fakultet. To nije proizašlo iz prisile roditelja ni njihovih očekivanja, nego iz moje potrebe da idem naprijed. Mislim da imam u sebi potrebu stalno nešto smišljati i raditi. Ali jednako mi je važno okupljati ljude s kojima te ideje mogu ostvariti. Trebate oko sebe ljude koji vam odgovaraju, koji se međusobno nadopunjuju i koji mogu zajedno funkcionirati. Veliki ego tu uvijek stvara problem. Ako svi žele dokazivati da su najvažniji, teško ćete izgraditi stabilan posao. Potrebno je znati što radiš dobro, u čemu nisi najbolji i kome možeš prepustiti određeni dio posla.“

Važnu ulogu u nastanku MS2 energo d.o.o. imali su profesori koji su Matiji Sučiću i Mateju Stipeljkoviću pomogli razviti početnu ideju. Njihova podrška nije se odnosila samo na tehničko i stručno znanje, nego i na povjerenje u mlade ljude koji su tek ulazili u poslovni svijet.

 

„Posebno sam zahvalan što su Neven Duić, Goran Krajačić i Ljubomir Majdandžić bili spremni stati iza nas u trenutku kada još nismo imali rezultate ni reference. Pomogli su nam i dali sve od sebe da uspijemo. Nama je ostalo da to izguramo i pokažemo da njihovo povjerenje nije bilo uzaludno. Mogu reći da su danas ponosni na nas i drago im je vidjeti kako se tvrtka razvila.“

Studij mu je podario i još nešto. Nešto što smatra presudnim za uspjeh tvrtke. Za Matiju to nije prodaja ni rast prihoda, nego inženjerski pristup poslu.

„Inženjerski pristup znači da su kvaliteta i sigurnost uvijek na prvom mjestu. Ako se radnik svaki dan penje na krov, ne želite dopustiti da se dogodi nesreća. Važno nam je da su ljudi zadovoljni jer se to vidi u njihovom odnosu prema poslu i prema kupcima. Ako pogriješimo, ispričamo se i ispravimo pogrešku. Ne skrivamo se i ne bježimo od odgovornosti. Danas je na tržištu oko dvjesto tvrtki koje ugrađuju solarne elektrane, a kada smo mi počinjali, bilo ih je tek nekoliko desetaka. Mnogi su ušli u ovaj posao zbog brze zarade. Nama to nikada nije bio cilj. Mi želimo biti tvrtka koja će na tržištu ostati dugoročno.“

Matija je svjestan koliko je poduzetništvo nepredvidivo. Zna da mnogi ne uspiju iz prvog pokušaja, možda tek nakon desetog. Ne postoji univerzalno pravilo kako uspjeti. Matej i Matija nisu imali veliko poslovno iskustvo, ali su imali znanje, mentore, želju učiti i vjeru da mogu uspjeti. Zato Matija smatra da bi bilo fer to nekako vratiti i baš preko Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

 

„Na fakultetu bi trebalo razviti poduzetnički inkubator koji bi studentima omogućio da već tijekom studija pokreću vlastite tvrtke i projekte. Takav model već postoji na brojnim svjetskim sveučilištima, gdje se akademsko znanje povezuje s mentorstvom, poslovnim savjetovanjem, početnim financiranjem i umrežavanjem s industrijom. To bi mogao biti sljedeći važan korak u razvoju FSB-a. Mi kao alumni možemo pružiti podršku. Imamo iskustvo koje studenti još nemaju i možemo im pomoći da izbjegnu neke pogreške koje smo mi prošli. Ta pomoć mogla bi uključivati mentorstvo, poslovne kontakte, stručno znanje, pa čak i ulaganje u najbolje studentske projekte. Bili bismo spremni dobrovoljno pomoći da se razvije jedna takva ideja i, ako se pojavi kvalitetan projekt, možda ga i financijski podržati.“

Trenutačno, smatra, u Hrvatskoj postoje pojedinačne uspješne poduzetničke ideje povezane s fakultetima, ali one najčešće ovise o inicijativi pojedinaca.

„Postoje individualni primjeri, ali nema dovoljno sustavne podrške. Od tih pojedinačnih priča trebalo bi napraviti organizirani model. Iz FSB-a su već nastali brojni uspješni poduzetnici. Kada bi se njihovo iskustvo povezalo sa znanjem profesora i energijom studenata, iz toga bi mogla nastati zaista velika i uspješna hrvatska priča.“

 

Uz razvoj tvrtke mijenjao se i njegov privatni život. Danas je oženjen, sa suprugom živi u Kaštelima i očekuju dijete. Radi na tome da učinkovito upravlja vremenom, pravilno delegira posao i pronađe vrijeme za privatni život. No to je problem kod svih privatnih poduzetnika. Iako su to u ovoj fazi doista slatke brige. Matija Sučić nije odabrao lakši put. Odabrao je put na kojem se uči kroz pogreške i odgovornost dijeli s drugima. Od Elektrotehničke škole u Varaždinu, preko zahtjevnih ispita na FSB-u i prvih europskih projekata, do garaže na Čiovu i tvrtke koja danas sudjeluje u energetskoj tranziciji hrvatskih kućanstava, njegov je put ostao dosljedan jednoj jednostavnoj ideji: poduzetnik je čovjek koji nešto poduzima. A ponekad je upravo prvi korak – napravljen u trenutku kada još ništa nije sigurno – onaj koji promijeni sve.