Marko Čavar voditelj je odjela Energija u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), stručnoj instituciji koja je danas prepoznata kao jedan od ključnih aktera energetske tranzicije u Hrvatskoj. Upravlja timom od dvanaest stručnjaka te nadzire provedbu EU i nacionalnih projekata u javnom i privatnom sektoru. Ponosi se dosadašnjom karijerom usmjerenom na javno dobro i razvoj održivih energetskih rješenja, kao i brigom o razvoju i motivaciji svojeg tima. Sve je to postigao u relativno kratkom vremenu, oslanjajući se na snažnu radnu etiku oblikovanu još u djetinjstvu.

Odrastanje i temeljni odgoj

Marko je rođen i odrastao u Zagrebu, u obitelji u kojoj je obrazovanje oduvijek bilo na prvom mjestu. Otac, elektrotehničar i profesionalni vojnik, te majka trgovkinja, od ranog su mu djetinjstva usađivali jasnu poruku – škola je temelj uspjeha. Osnovnu je školu završio s odličnim uspjehom, a uz smiješak priznaje da je bio pomalo „štreber“, obveze je uvijek stavljao ispred zabave.

„Odrastao sam s uvjerenjem kako je obrazovanje najvažniji preduvjet za uspjeh. Suprotno očekivanjima roditelja, koji su smatrali da bi mi neka tehnička škola osigurala sigurniji put, upisao sam XI. Gimnaziju u Zagrebu. U srednjoj školi najviše su me privlačili tehnički predmeti, osobito matematika, možda i zbog sjajne profesorice Arhanić koja nam je osim znanja prenosila i važne životne vrijednosti. Već tada sam shvatio da se želim razvijati u tehničkom smjeru, što me kasnije dovelo i do odluke o studiju strojarstva.“

Svijet energetike mogao je ostati bez ovog vrsnog stručnjaka da se odlučio za karijeru zubara, a povremeno mu se javljao i dječački san o letenju, no razgovor s jednim poznanikom koji je studirao strojarstvo ga je okrenuo u tom smjeru.

 

Studij i mentorstvo

Prvu godinu studija iskoristio je za upoznavanje različitih smjerova fakulteta, a s vremenom ga je najviše privukla energetika zbog svoje primjenjivosti i interdisciplinarnosti. Ključni preokret dogodio se upoznavanjem profesora Nevena Duića i njegove katedre, čija je vizija energetike snažno utjecala na njegov profesionalni razvoj.

„Cijenim sve svoje profesore, ali profesor Duić me od početka zaintrigirao drugačijim pristupom nastavi. Na kolegiju Osnove energetike nismo imali klasične udžbenike, već konkretne probleme koje smo morali samostalno rješavati. Učili smo kroz praksu, istraživanje i analizu stvarnih primjera, a već tada smo se bavili obnovljivim izvorima energije, vodikom i suvremenim energetskim sustavima. Takav način rada poticao nas je na razmišljanje izvan ustaljenih okvira.“

Velik utjecaj na njegov profesionalni razvoj imao je i profesor Goran Krajačić, mentor njegova preddiplomskog rada, koji ga je uveo u područje hidroenergetike i znanstvenog istraživanja te ga usmjerio prema sustavnom i analitičkom pristupu energetici.

 

Diplomski studij u Danskoj

 

Tijekom završne godine preddiplomskog studija pojavila se ideja o odlasku u inozemstvo, potaknuta razgovorima s prijateljima koji su se već odlučili na taj korak. Nakon istraživanja različitih programa odlučio se za studij Sustainable Energy Planning and Management na Sveučilištu u Aalborgu u Danskoj, gdje je dobio priliku dodatno proširiti svoje znanje iz područja energetike.

„Pred kraj preddiplomskog studija javila mi se želja za odlaskom u inozemstvo koja je otvorila je i aspekt financija što se često čini kao nepremostiva prepreka. Svjestan kako je možda previše tražiti od roditelja značajniju financijsku potporu, počeo sam razmišljati kako to ipak ostvariti. Tijekom studija sam radio gotovo svaki vikend, a ključna prekretnica se dogodila kada me majka jednog prijatelja, gđa. Zvjezdana, povezala s tvrtkom Hendal i gđom. Nevenkom Hendrich koja je stipendirala studente. Iako roditeljima nije bilo lako prihvatiti moj odlazak, pružili su mi punu podršku u svim segmentima, što mi je dalo dodatnu sigurnost.“

Boravak u Danskoj pokazao se iznimno važnim za daljnji razvoj njegove karijere. Studij u Aalborgu bio je potpuno drugačiji od dotadašnjeg iskustva – temeljen na stvarnim slučajevima, timskom radu i interdisciplinarnom pristupu.

„Najviše mi se svidjela ‘problem-based learning’ metoda, kao i činjenica da su predavanja često držali stručnjaci iz prakse. Iako tehnički nisam naučio mnogo toga novoga, stekao sam širu sliku energetike, osobito kroz društvene, ekonomske i pravne aspekte te rad u timovima koji su bili okosnica svakog semestra. Tim u kojem sam bio, sa studentima iz cijelog svijeta, radio je na temama poput 100% obnovljivog otoka u Škotskoj i energetskog siromaštva u RH. Stekao sam iznimno vrijedno znanje i spoznaju rada u timu, prvi puta do tada te shvatio kako se osloniti na druge, kako od drugih učiti, ali i prenositi znanje.“

Praksa u Bruxellesu i povratak u Hrvatsku

 

Prvu godinu diplomskog studija proveo je u Danskoj, a za diplomski je rad odabrao izradu studije energetske obnove višestambene zgrade u Zagrebu u kojoj je živio, povezane na gradsku toplanu. No prije same izrade diplomskog rada u zadnjem semestru, bio je dužan odraditi stručnu praksu.

„Stručna praksa bila je obavezna treći semestar studija, a tijekom redovitih konzultacija s profesorima, dobio sam savjet profesora Østergaarda o odlasku u Euroheat & Power u Bruxelles. Razgovarajući s njim shvatio sam kako ću dobiti znanje o zakonskoj regulativi u Europskoj uniji u području toplinarstva, upoznati procese donošenja EU direktiva te raditi na provedbi europskih projekata. Sve od navedenog osigurat će mi dobru startnu poziciju nakon završetak fakulteta, a meni je u tom trenutku bilo svejedno jesam li u Danskoj ili Belgiji.“

Marko je proveo šest mjeseci proveo u udruženju Euroheat & Power, radeći na promoviranju centraliziranih toplinskih sustava u zakonodavnom okviru EU. Po završetku prakse došla je iduća prekretnica u životu - ići na doktorat na Aalborg University ili vratiti se u Zagreb tražiti svoj prvi posao. I u toj se odluci ponovno ključnim pokazao savjet profesora Østergaarda.

 

„Nakon diplomskog rada i obrane diplome našao sam se u svojevrsnom vakuumu te sam se obratio za pomoć profesoru Østergaardu. Savjetovao me da se otisnem u struku, ali da uvijek ostavim prostora za upis doktorata kada shvatim što me zapravo stvarno zanima u energetici, kako u Hrvatskoj, tako i u Danskoj. U tom trenutku je odluka pala na povratak u Hrvatsku i početak razvoja moje karijere.“

 

Početak karijere u REGEA-i

Po povratku u Hrvatsku obratio se za savjet mentoru Goranu Krajačiću, koji mu je predložio da kontaktira nekoliko ključnih energetskih institucija. Već nakon prvog razgovora u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) prepoznao je sredinu u kojoj se želi profesionalno razvijati.

„Odlučio sam kako ću kontaktirati jednu po jednu instituciju, odraditi informativne razgovore te zaključiti što dalje. Prva na redu bila je REGEA na temelju mojeg istraživanja i želja. Već za vrijeme sastanka odlučio sam kako druge e-mailove neću niti slati. REGEA je bila sredina u kojoj sam se htio razvijati usprkos dobivenoj informaciji kako će se natječaj za radno mjesto otvoriti tek za četiri mjeseca, a da se na isti mogu prijaviti i pokušati izboriti pored brojnih ostalih kandidata. Do trenutka otvaranja natječaja sam radio 'studentske poslove', a tada sam se prijavio i dobio posao nakon dva kruga razgovora. Dolaskom u REGEA-u u travnju 2018. godine dodijeljen mi je projekt KeepWarm s kojim je REGEA praktički ulazila u područje toplinarstva, teme koja me pratila praktički od početka fakulteta te sam se osjećao 'kao doma'. To je bio početak karijernog puta te sam, evo, već osam godina ovdje. Od samih početaka imao sam neizmjernu sreću učiti od kolega za koje smatram da su stručnjaci u svom području, od arhitekture i građevine do financija i komunikacije. Volim isticati što sve radimo, koliko znanje smo stekli te koliki je naš značaj iako se to možda ne vidi ili se ima kriva percepcija jer smo dio javnog sektora. Mi smo stručna agencija koja pruža tehničku, pravnu i financijsku podršku tj. savjetovanje prvenstveno javnom sektoru pri provedbi različitih projekata. Smatramo se poveznicom privatnog i javnog sektora u Hrvatskoj jer pripremamo projekte za gradove i županije, a u kontinuiranom smo kontaktu s projektantima, izvođačima i proizvođačima kako bismo znali 'stanje na terenu'. Imamo i izvrsnu suradnju s brojnim institucijama, pogotovo kroz provedbu europskih projekata pri čemu smo jedna od najuspješnijih organizacija u Europi. Mislim da smo nedavno prešli brojku od 100 uspješno provedenih europskih projekata. Naš fokus su naši osnivači - Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, za koje radimo i više od savjetovanja te se smatramo kao dio njih. Integrirani smo u sve njihove procese, sjedimo na njihovim kolegijima i zajedno strateški razmišljamo o projektima i njihovoj provedbi. Biti dio javnog sektora znači i da se ne upuštamo previše u tržišno natjecanje jer želimo zadržati našu prvenstvenu svrhu, a to je biti na dispoziciji sektoru javne namjene u provedbi projekata.“

 

Povratak u Hrvatsku i budući planovi

Već nakon dva mjeseca rada dobio je ugovor na neodređeno vrijeme. Dugo je bio i najmlađi zaposlenik u agenciji, koja danas broji oko 50 zaposlenih, a ističe korisnost europskih projekata o kojima ljudi ponekad imaju krivi dojam.

 

„To su zapravo projekti financirani kroz različite programe koji omogućuju stjecanje znanja i razvoja određenih područja u različitim sektorima. U REGEA-i smo vrlo rano prepoznali korisnost europskih projekata. Na početku smo se uključivali u projekte s ciljem izgradnje internih kapaciteta učeći od drugih, naprednijih sredina s naglaskom na razmjenu znanja, izradu studija i analiza, programe jačanja kapaciteta, a tek ih je nekoliko bilo konkretnih s nekom komponentom investicije. Nakon nekog vremena pojavio se i drugi segment kao posljedica rasta i razvoja, a to je korištenje EU sredstava za razvoj javnog sektora u Hrvatskoj tj. korištenje sredstava za naše plaće kako bismo pružili podršku gradovima i županijama u razvoju kapitalnih projekata. Gledajući iz današnje perspektive, sve je to bio normalan tijek rasta i razvoja jedne organizacije. Danas su europski projekti koje provodimo sve samo ne 'soft'. Dobiti europski projekt, pogotovo na nekim specifičnim pozivima je danas vrlo izazovno i zahtjeva stvarno dobru pripremu. U takvim projektima si financiran učiti, razvijati se, povezivati s investitorima, razmišljati kao privatni sektor, djelovati u okvirima javnog sektora, a u konačnici ostaje ti trajno znanje na lokalnoj i regionalnoj razini – ono što je i sama esencija europskih projekata. Upravo smo se tu najjače pozicionirali, koristeći europske projekte kao poligon za razvoj znanja.“

Rast i razvoj u REGEA-i

 

Aktivnosti REGEA-e su brojne, no Marko ističe kako se prava vrijednost REGEA-e može vidjeti u projektima obnove zgrada javne namjene u kojima sudjeluje. REGEA pruža sustavnu podršku od samih početaka, od odabira zgrade i terenskog obilaska pa sve do sve do same konkretne provedbe uključujući sudjelovanje na koordinacijama na gradilištu. Na taj je način Marko ušao u područje zgradarstva te stekao široko znanje.

 

„Izuzev europskih projekata, s vremenom sam se priključio REGEA-inom timu zaduženom za provedbu projekata obnova zgrada javne namjene. Počeo sam se usmjeravati na strojarske sustave i automatizaciju, a na stvarnim primjerima upravljanja projektima gradnje kontinuirano sam nadograđivao znanje. Koje tehnologije primijeniti, kako dekarbonizacija utječe na priključnu snagu zgrade zbog elektrifikacije, da li je bolje ići na podna grijanja, ventilokonvektore ili radijatore, kako upravljati zgradom. Sve to je tada za mene bilo vrlo novo područje. S vremenom smo kao tim postali kvalificirani izrađivati smjernice za projektiranje, kontrolirati projektno-tehničku dokumentaciju, ali i naglašavati širu perspektivu svakog projekta jer smo bili interdisciplinaran tim. Ukazivali smo na potencijale različitih tehnologija, komunicirali s projektantima, financijskim institucijama i ministarstvima, otklanjali poteškoće u birokraciji, ali i pružali podršku u razvoju dokumentacije o nabavi, provedbi postupaka javne nabave i ostalo. Naravno, danas je to na višoj i ozbiljnijoj razini.“

 

Istodobno se i REGEA razvijala kroz sve veći broj projekata, a trenutno provodi oko 35 aktivnih EU projekata. Kroz njih je Marko stekao uvid u suvremena energetska rješenja, ali i druga područja poput financija, zaštite okoliša i digitalizacije. Svaki je projekt bio velika škola i prilika za profesionalni razvoj.

„U REGEA-i postoji jasan razvojni put: kreneš kao mlađi voditelj projekta, radiš s nekim iskusnijim na provedbi EU projekta ili nekom drugom području, a zatim postupno preuzimaš samostalno vođenje projekta i profiliraš se u određenom području interesa, odnosno u područjima koja su nužna za rast i razvoj REGEA-e. Stjecanjem iskustva napreduješ, razvijaš svoje ideje i projekte, a u konačnici i preuzimaš više odgovornosti u konkretnim projektima. Prošao sam sve te faze, a 2021. završio i upravljanje svojim prvim EU projektom kao koordinator. U tom smo razdoblju REGEA je prijavljivala tada najveći europski projekt od svojeg osnutka – projekt PVMax, fokusiran na investicije u sunčane elektrane koje su meni tada bile poznate samo iz literature. Odabran sam biti dio toma za provedbu tog projekta.“

Riječ je bila o ELENA projektima (European Local Energy Assistance), koji se provode pod okriljem Europske investicijske banke. Sredstva su bila namijenjena radu i plaćama, ali su se morala „vratiti“ ukoliko investicije nisu realizirane. Cilj je bio u četiri godine generirati oko 40 milijuna eura ulaganja u sunčane elektrane.

„Do danas je REGEA samostalno ili kao dio tima provela tri ELENA projekta, dva u području sustava javne rasvjete, jedan u području sunčanih elektrana, a jedan je još aktivan u području zgradarstva. Klijenti PVMax projekta su bili veliki privatni i javni subjekti uključujući Grad Zagreb, čiji su brojni energetski projekti proizašli upravo iz tih inicijativa. To je bio moj pravi ulazak u ozbiljan konzultantski posao: stajati pred upravama i objašnjavati zašto investirati milijune eura u sunčane elektrane, kakva je isplativost, koji su rizici i benefiti. Biti to u stanju zahtjeva temeljitu pripremu, ali i izlazak iz komfor zone tehničke struke te upuštanje u 'borbu' s modelima provedbe, financijama, zakonodavstvom, pravilima igre na tržištu i svime što to donosi. Kao rezultat, ukupno smo realizirali oko 50 milijuna eura investicija, provodili javne nabave, ugovarali provedbu projekata koristeći razne modele provedbe i izgradili snažnu poziciju stručnjaka u ovom području. U svemu tome osobno sam stekao neprocjenjivo iskustvo povezivanja tehničkih, ekonomskih i pravnih segmenata energetike te shvatio zapravo što znači biti konzultant.“

 

Organizacijska transformacija i preuzimanje voditeljske uloge

 

Kako je REGEA rasla, postalo je jasno da je potrebna drugačija organizacija posla. Formirana su tri ključna odjela: energija, zgrade i klima s jasnim strukturama suradnje i zajedničkih ciljeva. Marko je „plesao“ između energije i zgrada s obzirom na dotadašnju angažiranost u tim područjima, a nakon određenog vremena donesena je odluka da preuzme vođenje tog odjela.

 

„U posljednje dvije godine, otkako vodim odjel energija, moj se fokus pomaknuo s provedbe projekata, brojki i KPI-jeva na ljude: motivaciju tima, razvoj zaposlenika, edukacije, sustav plaća i sprječavanje izgaranja. Smatram da je to od izuzetnog značaja jer naša najveća snaga su ljudi. Projekti dolaze i odlaze, a znanje je ono što trajno ostaje te mi je vrlo bitno imati zadovoljne djelatnike. Danas sam u poziciji u kojoj, s jedne strane, utječem na strateški važne projekte, zadajem smjer razvoja same REGEA-e s Upravom i ostalim voditeljima, a s druge se kontinuirano brinem o kolegama kako bismo svi bili na istoj valnoj duljini te imali osjećaj pripadnosti. Zbog vlastitog puta, od početne pozicije do voditeljske, razumijem i zahtjeve Uprave i osnivača tj. klijenata, ali i potrebe ljudi u timu kako bi i oni u cijelom tom procesu rasli i bili zadovoljni. Nalazim se negdje u sredini i svakodnevno balansiram interese svih strana što zna biti poprilično izazovno.“

Njegov odjel i cijela REGEA rade na impresivnom broju projekata, od kojih su neki iznimno važni. Iako bi o njima rado otvoreno govorio, u tome ga sprječavaju povjerljivost podataka i politička osjetljivost.

„Trenutačno pripremamo niz projekata obnova zgrada javne namjene za nadolazeće pozive, a intenzivno smo uključeni u projekte poput Stadiona Kranjčevićeva, obnove Doma sportova, i pripremnih aktivnosti za Stadion Maksimir. U paraleli razvijamo i svoje interne digitalne alate za efikasno upravljanje projektima gradnje. Pružamo tehničku pomoć našim toplinarima u dekarbonizaciji – kotlovi na biomasu, dizalice topline na otpadne vode, veći akumulacijski spremnici s mogućnošću sudjelovanja na tržištima uravnoteženja. S druge strane radimo na strateškim planovima i dokumentima, pogotovo na našem području djelovanja poput planova grijanja i hlađenja.““

 

Standardi budućnosti

 

Marko smatra da su kroz godine rada stekli toliko iskustva da su mogli razviti smjernice koje promoviraju nadstandarde. Razlog je jednostavan: u javnom sektoru procesi traju dugo. Od odluke do realizacije često prođu tri do četiri godine, a u energetici je to cijela tehnološka era. Posebice ističe primjer REGEA Green Deal smjernice održive gradnje koje predstavljaju pravi primjer promišljanja u području energetskih obnova. Ove smjernice su rezultat rada njegovih kolega još od ranih početaka REGEA-e, a koje su doživjele svoj puni sjaj pod odjelom zgrada kojeg vodi kolega Marko Zlonoga.

„Naša smjernica predstavlja jasnu viziju i strukturu u obnovi zgrada javne namjene, svojevrstan nadstandard. Promoviramo ga jer smo svjesni kako je pristup u obnovama koji je danas standardna praksa, za četiri godine već biti neadekvatan ili će se pak uvjeti nekog natječaja ili tehnički propis s vremenom postrožiti. Moguće i da će neka komponenta o kojoj se danas ne razmišlja biti nužna za određene modele budućnosti poput dijeljenja energije, smart readiness indikatora, digital logbooka i slično. Anticipiranjem tih promjena pripremamo se za buduće natječaje kako ne bismo tada morali prepravljati projekte, ali i osiguravamo da provedba projekata bude u skladu s budućim zahtjevima u sektoru. S druge strane, ovakvom smjernicom projektantima dajemo jasan smjer i očekivanja kako pristupiti cijelom tom procesu s jasnim podlogama, hodogramima i informacijama. Kontinuirano ih razvijamo zajedno s industrijom, akademskom zajednicom i stručnjacima kako bismo znanje pretočili u dokumente koji imaju stvarnu, praktičnu primjenu, ali i bili u korak s vremenom.“

Osim spomenutih područja zgrada i toplinarstva, a na temelju znanja stečenog u PVMax projektu, postali su vrlo aktivni su i u ostalim područjima u kojima definiraju smjer razvoja za naredna desetljeća, a veliku pozornost skreće na velike kapitalne infrastrukturne projekte iako mu je vrlo teško izdvojiti neke konkretne projekte.

„Dokazujući se kroz razne aktivnosti te stvarajući sve bolji odnos s našim osnivačima došli smo do trenutka u kojima zajedno s njima konkretno djelujemo na postizanju energetske tranzicije, radeći projekte koji imaju stvaran, dugoročan utjecaj. Kada bih mogao navesti sve projekte u kojima igramo stratešku i/ili operativnu ulogu, potrošili bismo dosta vremena, no unutar domene svog odjela istaknuo bih tehničku pomoć u razvoju dvije sunčane elektrane na vodocrpilištima u Zagrebu, planiranje baterijskih pohrana u Zagrebačkom Holdingu i ZET-u, standardizaciju hardverskih i softverskih rješenja za dijeljenje energije i virtualizaciju, razvoj standardizirane tehničke, natječajne i ugovorne dokumentacije za provedbu projekata obnovljivih izvora energije te energetske zajednice. Snažno smo se povezali i s industrijom i sve se više krećemo prema digitalizaciji i virtualizaciji energetskih sustava na području naših osnivača.“

Ključ uspjeha, smatra Marko, uvijek je isti – temeljita priprema prije nego projekt uopće krene, a osjećaj javnog dobra je dodatna motivacija i dan danas.

„Interni cilj nam je standardizirati procese i dokumentaciju za javni sektor. Time štedimo vrijeme, smanjujemo pogreške i omogućujemo da se velik broj projekata vodi s relativno malim timovima, ali i dajemo jasna očekivanja privatnom sektoru koji će se sutra javljati na natječaje za projektiranje i/ili izvođenje radova. Ono što me najviše pokreće je osjećaj javnog dobra. Kada sudjelujete u obnovi vrtića, kada znate da nova javna rasvjeta troši manje energije ili pak sunčana elektrana na krovu dvorane proizvodi električnu energiju za pogon električnih uređaja te smanjuje ovisnost o uvozu energije – tada sve dobiva dublji smisao.“

 

Međunarodni okvir i značaj

 

Hrvatska je kaže u energetici napravila velik iskorak u zadnjih nekoliko godine, a REGEA je tom razdoblju ostvarila zavidnu suradnju s europskim energetskim agencijama, koje redovito dolaze u agenciju po znanje i iskustva koja žele primijeniti u svojim zemljama. Istovremeno se agencija širi i razvija nova područja djelovanja, osobito u segmentu klimatskih promjena.

„Svi prethodni projekti koje sam spomenuo vežu se prvenstveno za moj odjel ili suradnju između odjela energije i zgrada, dva segmenta koja su prisutna od početka djelovanja REGEA-e. U tim područjima smo, jer smo relativno mlada država u određenom zaostatku u odnosu na druge, razvijene zemlje zapada. No smatram da hvatamo korak i u tim područjima. S druge strane, u području klime smo, krenuli s iste polazišne točke zajedno s drugim europskim zemljama te smo prerasli u Agenciju koja danas postavlja smjer u tom području. Kolega Miljenko Sedlar i njegov tim već sada vode značajne projekte, identificirane kao strateški projekti Europske Unije, savjetuju ministarstva diljem Europe o adaptaciji, mitigaciji i klimatskom potvrđivanju za što razvijamo i konkretne smjernice već sada prepoznate u RH i Europi. Jedna od takvih značajnih inicijativa je primjerice REGEA-ina podrška Gradu Zagrebu u izradi Climate City Contracta koji se grad obvezao na klimatsku neutralnost, ali i zapravo otključao dodatne mogućnosti direktnog financiranja kapitalnih projekata. S druge strane, nedavno smo dobili vrlo važnu ulogu koordinatora projekta Adaptation Hubs kroz koji se uspostavlja 27 nacionalnih hubova za adaptaciju, a cijeli projekt 'budno' prati Europska Komisija. To je prava snaga REGEA-e – prepoznati trend, anticipirati promjene i osloniti se na svoje znanje u provedbi do konkretne realizacije.“

 

Izvan posla: energija obitelji i kretanja

 

Sport je oduvijek bio važan dio njegova života – od nogometa i boksa do teretane i trčanja. Rado sluša i podcaste. Ipak, na prvom je mjestu obitelj.

„Od malih nogu sam posvećen sportu. Kroz djetinjstvo nogometu, kasnije boksu. Tijekom fakulteta sam se posvetio i teretani koja mi je bila svakodnevni ispušni ventil, pogotovo u Danskoj. U to vrijeme sam i intenzivno čitao različitu literaturu, većinom u sferi povijesti, politike i vjere. Tu je i igranje igrica koje je možda i predugo bilo na dnevnom rasporedu. Nekako se sve to izmijenilo kada sam krenuo raditi te su ovi i neki drugi hobiji postupno bili istisnuti zbog manjka vremena. Danas se trudim trenirati i biti fizički aktivan te sam posvećen podcastima - uvijek me možete vidjeti sa slušalicama u ušima. Ipak, najveći dio slobodnog vremena posvećen sam obitelji. Tri godine sam u braku, a sa suprugom sam i prije braka, dok smo bili u vezi, počeo razvijati zajedničke interese i aktivnosti. Intenzivno smo planinarili, plesali u plesnoj školi 'Lijeva & Desna', putovali (ne koliko bi ona to htjela) te jedno vrijeme zajedno i trenirali. Posebno volim subote ujutro i eksperimentiranje s doručkom te šetnje Maksimirom u čijoj blizini živimo. U jednom trenutku smo udomili i ženku trobojnog goniča koja je uvela u naš život i rutinu i dinamičnost jer je sve samo ne običan pas. Na ljeto 2024. godine dobili smo kćerku te sam u tom trenutku zaista shvatio izreku 'obitelj na prvom mjestu' jer smatram da to ne možeš u potpunosti shvatiti dok do toga ne dođe. Jedva čekam povratak kući s posla kako bih proveo vrijeme s njom te mi zajedno sa suprugom pruža moje sklonište od svega vanjskoga, moj unutarnji mir i opuštenost kroz koji punim baterije.“

Marko je postigao zavidan uspjeh, te kaže kako je jednako sretan u privatnom i u profesionalnom životu. Iako su se mnoge kockice posložile u pravom trenutku, nekako se čini kako je odabir studija imao gotovo presudnu ulogu u njegovom životu.

„Strojarstvo je bilo jedan od onih izbora koji se s vremenom pokažu ključnima. Iako nisam znao što na početku zaista očekivati od fakulteta, s vremenom sam shvatio da me strojarstvo uči marljivosti, inženjerskom pristupu rješavanju problema i, što je po meni najvažnije, daje mi širinu. Sve to omogućilo mi je dobru osnovu za razvoj u različitim područjima što se pokazalo kao pravi recept za uspjeh. Različiti predmeti, profesori, načini predavanja te obrađene teme otvorili su mi vidike i omogućili rješavanje brojnih problema s kojima sam se susreo dokazujući mi iz dana u dan kako je tadašnji odabir strojarstva kao prvog izbora nakon državne mature bio ispravan izbor.“

„Puno je trenutaka i ljudi koji su oblikovali njegov put – od profesora i mentora u inozemstvu do konkretnih životnih odluka koje su ga dovele do današnje, profesionalno i osobno ispunjene točke. Strojarstvo mu je dalo čvrstu podlogu i sigurnost da, bez obzira na smjer kojim krene, uvijek ima znanje na koje se može osloniti. A upravo ta kombinacija znanja, odgovornosti i jasnog osjećaja svrhe danas čini temelj njegova rada – u službi energije, ljudi i budućnosti koja ostaje iza nas.