Izvanredni profesor Luka Perković diplomirao je 2007. i doktorirao 2014. godine na FSB-u s doktorskim radom iz područja računalne dinamike fluida. Ovaj bivši „energetičar“ od 2015. godine radi na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu koji nudi sjajne istraživačke prilike za razvoj ovog sektora i na području energetske tranzicije. Luka je u međuvremenu obavljao zahtjevnu funkciju prodekana za znanost na Fakultetu, a trenutno se bavi istraživanjem u području energetskog planiranja sustava s plitkim i dubokim geotermalnim izvorima energije, kao i primjenom strojnog učenja u geofizičkim analizama. Geotermalna energija u ovome trenutku doživljava procvat, a Rudarsko-geološko-naftni fakultet nudi najbolji i najkvalitetniji kadar za njeno bolje korištenje u Hrvatskoj. Ne čudi zato što je Luka odabrao znanje o energetskoj tranziciji dijeliti sa studentima ovog Fakulteta.

          Zagrepčanin Luka Perković nakon završene elektrotehničke srednje škole upisuje Fakultet strojarstva i brodogradnje. Na trećoj je godini studiranja izabrao Procesno-energetski smjer.

          „U mojoj je generaciji ovaj smjer upisalo samo devet studenata. Kasnije se na Energetiku upisivalo i do 30 studenata. U naše vrijeme je taj procesno-energetski smjer bio na glasu kao težak i većina studenata ga je izbjegavala.“

          No „energetičari“ su imali nešto što je rijetko koji fakultet u Hrvatskoj u to vrijeme imao. Čuveni PowerLab, računalnu učionicu s najbržim internetom u gradu, mjesto razmjene znanja i informacija koji je okupljao je studente više generacija.

          „Čak tri ili četiri generacije su dijelile taj prostor. Kad bi pisali seminare, diplomske radove ondje bi se susretali i mogli smo, prvobitnu kroz komunikaciju oko IT-a, razmjenjivati i ostala znanja. Studiranje je time bilo privlačno i zabavno, a energetika je uskoro postala veoma tražen smjer. Bili smo zainteresirani da budemo tamo da dijelimo znanje i kad god smo imali problem s bilo čim mogli smo ga rješavati u PowerLabu zajednički.“ 

          PowerLab je imao mnogo aduta. Studentima energetike s FSB-a bila su ondje dostupna najbolja računala, najbolji računalni programi i za ono doba iznimno brzi internet, a mogli su boraviti u njemu koliko god su htjeli.

          Luka je fakultet je završio nakon šest godina studiranja 2007. godine. Pod mentorstvom prof. Nevena Duića, Luka je dobio priliku pisati diplomski rad za firmu AVL-AST. Tema je bila izuzetno aktualna – simulacija višefaznog strujanja biogoriva kroz injektore uz predviđanje pojave kavitacije.

          „U vrlo pozitivnom sjećanju su mi i predavanja profesora Dražena Lončara. Kod njega sam naučio sve ono što mene profesionalno zanima, a to su vremenske simulacije rada i dinamike energetskih sustava i akumulacije energije, kao i korištenje profesionalnih alata u primjeni rješavanja konkretnih problema.“

          Diplomirao je i upisao i doktorat u sklopu industrijskog projekta za AVL s temom modeliranja turbulentnog izgaranja tada tek nadolazećom metodom simulacije velikih vrtloga.

          „Nakon doktorata javio sam se na natječaj na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu za radno mjesto docenta. Izabran sam pored još jednog protukandidata i dobio trajnu poziciju na tom fakultetu. Preuzeo sam predavanja iz kolegija Termodinamiku, Osnove strojarstva i još 6 drugih predmeta, što je bilo zanimljivo iskustvo unatoč značajnom nastavnom opterećenju. Ponekad u jednoj akademskoj godini moram upisati i preko 150 ocjena na različitim kolegijima kojih sam nositelj. S vremenom sam na Fakultetu i ustrojio jedan kolegij na poslijediplomskom doktorskom studiju, a postojeće kolegije na diplomskom studiju unaprijedio simulacijskim alatima kao malu izmjenu postojećih studijskih programa tako da su i moji studenti mogli naučiti više o problematici i dinamici vođenja energetskih sustava.“

          Luka je početkom 2020. izabran i za prodekana za znanost na svom Fakultetu, što je nevjerojatno priznanje od strane kolega, a i njega samog je izbor pozitivno iznenadio. Mnogo je izazovnih situacija prošao zajedno s kolegama na Fakultetu, uključujući pandemiju COVID-19, dva potresa i poplavu. Kao prodekan bio je odgovoran za nesmetanu provedbu znanstvenih aktivnosti, kao i provedbu poslijediplomskog doktorskog studija. Istovremeno, kao dio tadašnje Uprave Fakulteta, sudjelovao je u donošenju i provedbi akcijskih planova u postupcima reakreditacije doktorskog studija, kao i reakreditacije samog Fakulteta.

          Luka je ponosan na svoj fakultet koji radi ubrzano na razvoju novih tehnologija iznimno važnih za našu energetsku budućnost.

„Iako naziv Fakulteta može zavarati jer spominje naftu, na našem Fakultetu sudjelujemo i u zanimljivim i primjenjivim projektima koji koriste znanja specifična za geologe i naftne inženjere, poput recikliranja/oporabe ili korištenja iskorištenih naftnih ležišta za trajno skladištenje ugljičnog dioksida, odnosno carbon capture utilisation and storage, iskorištavanje geotermalnog potencijala, te efikasno i cjenovno prihvatljivo rudarenje svih vrsta mineralnih sirovina. Jedini smo fakultet koji ima znanje održive eksploatacije geotermalnih ležišta za potrebe dobave toplinske i električne energije, pri čemu je ključno znanje prikupljeno unatrag pola stoljeća upravo proizvodnjom nafte i plina na otprilike 4000 bušotina unutar Republike Hrvatske. Ja se bavim energetskim planiranjem i vođenjem sustava, a to je nešto što sam započeo na „energetici“ kod profesora Nevena Duića. Uvijek u analizama koristim računalne alate za simulacije i nastojim što više znanja i vještina prenijeti studentima. Promjene se u energetici događaju strahovito brzo pa i ja pokušavam studentima ponuditi uvijek najnovije znanje da oni sutra mogu biti što konkurentniji na tržištu rada.“

          Iako upisivanjem studija davne 2001. nije ni sanjao da će jednog dana postati profesor, a onda i prodekan te da će na tržište rada s fakulteta ispratiti mnogo studenata, sretan je što se njegov životni put odvijao baš ovako. 

          „U sedam godina sam imao 45 prvostupnika i diplomanata kojima sam bio mentor. Koliko znam, svi ili barem većina ima dobre poslove na važnim pozicijama u privatnom i javnom sektoru i rade široki raspon djelatnosti od informatike i GIS-a, geotehnike, razvoja geoloških modela ležišta nafte i plina, razvoja projekata vjetro i solarnih elektrana i sustava pohrane energije do tehničkih vještačenja i pravnih savjetovanja. Uopće ne znam radim li dobar posao i radim li posao dobro jer, nažalost, studenti nisu skloni kritiziranju svojih profesora (smijeh), ali jedan jedini indikator kojeg imam - rezultati mojih studenata diplomanata koje ostvaruju nakon diplome, pokazuje da sam ipak na dobrom putu. Relativno velik broj mojih diplomanata na odličnim pozicijama u poslovnom i društvenom okruženju me veseli, kao i činjenica da sam s dosta studenata i dalje u kontaktu.“

          Luka ipak iznad svih svojih uspjeha na prvo mjesto stavlja svoju obitelj.

          Najbolje životno iskustvo doživio je prije nekoliko godina, kad mu je poslodavac omogućio porodiljni i rodiljni dopust. Naime, njegova je supruga morala jednu poslovnu godinu provesti u Madridu, a taj boravak u inozemnoj istraživačkoj instituciji je bilo uvjet za njenu karijeru i stalno istraživačko radno mjesto u Zagrebu.

          „Otputovali smo u Madrid kad je kćer imala samo tri mjeseca. Bilo je to za mene vrlo neobično iskustvo - počelo je s mijenjanjem pelena na 10 tisuća metara, a nastavilo se višemjesečnim cjelodnevnim babysittanjem dvoje male djece. Većina muškaraca još uvijek ne razumije kolika je to promjena u životu i nije uvijek moguće brzo mijenjati fokus sa poslovnog na privatno. I cijelo to vrijeme sam uspijevao i dalje održavati nastavu tijekom boravka u Zagrebu i ispite „daljinski“, pri čemu je bila ključna pomoć asistentice koja mi je slala skenove ispita. Uspio sam čak i prepisivanje držati pod kontrolom. Lakše je nego što se čini (smijeh). Madrid će uvijek ostati moj „drugi“ grad, svjetska metropola, čije sam beskonačne parkove i avenije imao prilike jako dobro upoznati. Međutim, u Zagrebu je ipak ljepše.“

          U ovome trenutku Luka je suradnik na dva kompetitivna znanstvena projekta u kojima Rudarsko geološko naftni fakultet sudjeluje kao partner. U projektu AGEMERA - Agile Exploration and Geo-modelling for European Critical Raw materials (Horizon Europe) provesti će se razvoj metoda žurnih geoloških i geofizičkih istraživanja na ukupno 4.700 km2 radi detaljnog mapiranja kritičnih mineralnih sirovina u 6 zemalja EU i u Zambiji. Projekt TRANSGEO - Transforming abandoned wells for geothermal energy production (Interreg Central Europe) se bavi revitalizacijom napuštenih naftnih i plinskih bušotina njihovom prenamjenom u geotermalne bušotine.

          Dva izdvojena završena znanstvena projekta na kojima je radio su ESCOM - Evaluation System for CO2 Mitigation (radio na detaljnom modeliranju ORC sustava, kao i modelu utiskivanja CO2) i HAWE - High Altitude Wind Energy (radio na CFD analizi aerodinamike rotirajućih cilindara i procjeni Magnussovog efekta).

          Luka smatra da više kvalitetnijih rasprava trebamo voditi o energetici i njenom razvoju u Hrvatskoj. Napominje da je važno saslušati sve one stručnjake koji, uz razumijevanje problema i izazova koje energetska tranzicija donosi, također mogu svoje ideje konkretno potkrijepiti izračunima, modelima i rezultatima simulacija, a ne samo svakodnevnim frazama i „dobrim željama“. Spreman je na suradnju i konstruktivan dijalog kako bismo ostvarili kvalitetniju i bržu energetsku tranziciju Hrvatske.