Zvonimir Strapajević jedan je od vodećih stručnjaka za HVAC tehnologije u Hrvatskoj. Kad složenu tehnologiju treba objasniti tako da je razumiju i investitori i projektanti, Zvonimir Strapajević nalazi se u svom elementu. Danas u Samsungu kao voditelj poslovnog razvoja za HVAC sustave razvija tržište klimatizacije, a upravo ga je sposobnost povezivanja tehničkog znanja i poslovnih potreba dovela do jednog od vodećih mjesta u industriji. Zvonimir Strapajević osnovnu je školu završio u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, po klasičnom programu s pojačanom nastavom latinskog i starogrčkog jezika. Latinski i grčki učio je od petog razreda osnovne škole, a isti je obrazovni put nastavio i u Klasičnoj gimnaziji.

„Do kraja srednjoškolskog obrazovanja imao sam tri sata latinskog i tri sata grčkog tjedno. Ti mi jezici nisu zapalili iskru da se njima nastavim baviti, ali su mi bili prednost na strojarstvu kad su se kolege mučile sa grčkim alfabetom do omege u formulama ili nekim terminologijama s latinskim korijenima. Te su mi škole dale široko znanje i ljubav prema jezicima, a najbitniji dar škole mom razvoju je u znanju komuniciranja.“

Kada je došlo vrijeme za odabir studija, nije imao jasno definiran put ni želju. Dvojio je između studija građevinarstva i strojarstva, dok su roditelji navijali za medicinu. Inercijom se odlučio za Građevinski fakultet, međutim, već je na prvoj godini shvatio da nije sretan.

„Na građevinarstvu sam proveo godinu dana, upoznao odlične ljude ali jednostavno nisam osjećao da je to moj put. Nakon toga prebacio sam se na Fakultet strojarstva i brodogradnje. O strojarstvu sam razmišljao još u srednjoj školi, ali nisam imao dovoljno samopouzdanja odmah ga upisati. Iako je jedan test iz matematike u srednjoj školi pokazao da bih mogao biti dobar student strojarstva.“

Dan kada je matematika promijenila sve

Dan prije važnog ispita iz matematike odlučio je nazvati svoju djevojku, danas suprugu koja je briljantan matematičar s neobičnom idejom.

„Rekao sam joj: Hajdemo tih šezdesetak zadataka iz Dakić/Elezovića proći telefonski, jedan po jedan. Ja ću ti objasniti kako bi ih riješio, čisto da steknem osjećaj i da ne padnem ispit.' Njoj je prijedlog bio pomalo neobičan jer se matematika u pravilu rješava na papiru, a ne razgovorom. Prvih deset smo brzo prošli, a onda su se zaredali sve teži zadatci. Negdje pred kraj sve mi se posložilo u glavi. Kad smo došli do posljednjeg vidio sam točan put kako bih ga riješio. Sljedeći dan sam na ispitu ostvario bolji rezultat od nje. To mi je bio veliki okidač. Rekao sam sebi: 'Očito ja to mogu.' Prije toga sam imao veliko strahopoštovanje prema matematici, a nakon ovog testa sam shvatio da mi stvarno leži.“

Za razliku od mnogih kolega, na Fakultet strojarstva i brodogradnje nije došao s tehničkim predznanjem. Njegova majka po struci je magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a otac magistar sestrinstva u KBC Rebro. U obitelji nije bilo strojarskih inženjera niti ljudi koji bi ga uveli u svijet mehanike.

„Nikad mi nitko nije pokazao kako se rastavlja motor ili objasnio zašto se gume pumpaju na određeni tlak. Nisam odrastao uz popravljanje automobila, radionice i strojeve. Na fakultet sam došao kao potpuna tabula rasa. Kolege su s lakoćom razgovarale o Formuli 1, aerodinamici, konjskim snagama, dizelskim i benzinskim motorima. Ja sam znao da postoje, znao sam i latinske korijene riječi ali nisam znao objasniti razliku. Bilo me čak pomalo sram pitati.“

Ipak, ono što mu je u početku nedostajalo u tehničkom predznanju vrlo je brzo nadoknadio poznavanjem matematike. Dok su se s matematikom kolege iz stručnih škola mučili, on je plivao kao riba u vodi i shvatio da je na pravom mjestu. Prvu je godinu završio glatko i u roku.

„Osjetio sam da sam pronašao studij koji stvarno volim. Ali druga se godina pokazala puno zahtjevnijom. Većinu ključnih kolegija poput Fluida i EK položio sam bez većih problema, osim termodinamike. Bile su to samo formule – suha teorija koju nisam mogao zamisliti u primjeni i tu sam se dosta mučio... A onda je došla Termodinamika 2. Odjednom više nije bila riječ o teoriji nego o jasnim primjerima – načini predaje topline tijelu, kako toplina prolazi kroz materijal, što je toplinski otpor, što se stvarno događa u sustavu. Jako mi se svidjelo sve. NE mogu ne spomenuti zbirku riješenih zadataka profesora Halasza koja je na kraju nekih teških zadataka imala i emoji smajlića “

Kad je shvatio da mu i termodinamika leži te da je dobro razumije, s većim je samopouzdanjem izabrao i smjer studiranja. Iako je bio jedan od najtežih, smjer energetike učinio mu se najboljim odabirom.

„Na energetici sam se na predavanjima prof. Nevena Duića prvi put susreo s ekonomskom stranom poslovanja. Kao mladom inženjeru koji očekuje samo priču u Watima, Julima, Newtonima - on uvodi hrvatske kune (danas eure). Stalno nas je tjerao da razmišljamo šire od strojarstva. Tjerao nas je da planiramo investicije, računamo isplativost i donosimo poslovne odluke, a to nas nitko prije nije učio. Nije mi bilo lako to razumjeti i često sam začuđeno gledao u neke zadatke ali danas sam mu upravo zbog toga posebno zahvalan."

Profesor Duić je na smjeru energetike puno govorio o dizalicama topline kao putu prema dekarbonizaciji u zgradama. Danas su one gotovo svakodnevna tema, ali 2016. godine za njih je izvan struke znalo jako malo ljudi. Upravo je tada Zvonimir počeo ozbiljno razmišljati o karijeri u HVAC sektoru. Pred kraj studija prijavio se na praksu u Vaillantu, jednom od vodećih europskih proizvođača sustava grijanja. Nakon dva probna mjeseca dobio je ondje trajno zaposlenje. Upravo je 2019. godine započeo njegov pravi poslovni uspon. Istodobno je završavao studij, radio u Vaillantu i sudjelovao na projektima profesora Nevena Duića.

„Bilo je intenzivno razdoblje, ali mi je završetak studija donio potvrdu da sam na pravom putu. Diplomski sam rad obranio – summa cum laude. Na to sam posebno ponosan, a tema diplomskog rada prirodno se nastavila na posao koji sam obavljao u Vaillantu. Roditelji su se uvijek pitali hoću li završiti fakultet, a na promociji su vidjeli da sam među šezdesetak diplomiranih strojara jedan od dvojice s najvećim odlikama. To mi je bio veliki vjetar u leđa.“

Od Vaillanta do Samsunga

U Vaillantu je proveo gotovo četiri godine. Prvu godinu radio je u servisu, gdje je uz iskusnije kolege stekao snažno tehničko iskustvo.

„Danas sam jako zahvalan kolegama iz servisa i tehnike na svemu što su me naučili. Nakon otprilike godinu dana u servisu, šef prodaje me je pitao bih li razmislio o prelasku u njegov odjel. Meni je to u tom trenutku bila najveća uvreda na svijetu. Kao i mnogi mladi inženjeri, smatrao sam da prodaja nije 'pravi' inženjerski posao. No, srećom, kad sam uvidio koji je scope posla i da je zapravo inženjering iznimno velik dio toga te da je posao jako komplementaran meni kao osobi, odlučio sam se okušati. Nakon jednog, dva, tri ili četiri mjeseca rada u prodaji sam vidio da mi to jako dobro ide.“

Veliku je promjenu donijela nova NZEB regulativa 2020. godine koja je potaknula veći udio obnovljivih izvora energije u novogradnji, čime je ubrzana elektrifikacija sustava grijanja i primjena dizalica topline.

"Nakon ove prekretnice ono što je u početku bilo pet prodanih uređaja u tromjesečju ubrzo se pretvorilo u pedesetak. Sve je počelo rasti toliko brzo da su brojke koje su nam prije bile velike i nedostižne odjednom postale normalne."

Ponuđen mu je posao produktnog menadžera, odnosno osobe koja bi bila odgovorna za uvođenje novih proizvoda na tržište. Zvonimir je prepoznao priliku da upozna dio poslovnog procesa koji mu je do tada bio nepoznat.

„Radio sam u servisu i znao sam kako uređaj funkcionira i kako se popravlja. Radio sam zatim u prodaji i znao sam kako ga predstaviti tržištu i prodati. Vidio sam sredinu i kraj, ali nisam vidio početak – što je sve potrebno da se proizvod osmisli, pripremi i uvede na tržište. Upravo se time bavi produktni menadžer: prati potrebe tržišta, daje povratne informacije razvojnim timovima, sudjeluje u prilagodbi proizvoda lokalnim zakonima te priprema prodajne i distribucijske kanale prije službenog lansiranja. Nije to bila čista prodajna funkcija, ali bio je sjajan novi izazov. Prihvatio sam ponudu i otad radim u tvrtki Samsung."

Karijera u tvrtki Samsung Electronics

U tvrtki Samsung Electronics je počeo raditi 2022. godine. Bio je prvi produktni menadžer za to područje. Sudjelovao je na brojnim tehničkim sastancima o proizvodima, radio je i na pregledu tehničkih priručnika, provjeri usklađenosti sa zakonima i standardima. Ali najuzbudljiviji dio posla bilo je predstavljanje novih uređaja distributerima, partnerima i projektantima.

„Bio sam u situaciji da prvi na tržištu znam što dolazi. Tako su partneri mogli početi pripremati tržište i prije službenog predstavljanja proizvoda te su mogli početi razgovarati s kupcima. To je bilo apsolutno fantastično. Tijekom tog rada na tržište sam uveo tri ili četiri različitih iteracija dizalica topline. Među njima su bile i dizalice topline koje koriste propan kao radnu tvar. Riječ je o tehnologiji koja ima manji utjecaj na okoliš, ali zbog zapaljivosti propana zahtijeva posebnu pozornost pri projektiranju, ugradnji i servisiranju."

Nakon nekoliko uspješnih ciklusa uvođenja proizvoda i ovdje se proces automatizirao. Uzbuđenje koje je osjećao na početku izblijedilo je. I baš tada, u trenutcima promišljanja o tome kud dalje, postalo je jasno gdje ga srce vodi.

„Moje vodstvo je znalo da dugo gravitiram prodaji a da toga ni sam nisam bio svjestan. Prepoznali su način na koji radim s distributerima i partnerima pa smo zajedno oblikovali poziciju koja odgovara i meni i potrebama kompanije. Danas sam HVAC Business Development Manager u tvrtki Samsung Electronics i odgovoran sam za otvaranje novih poslovnih prilika našim partnerima. Razgovaram s velikim investitorima i predstavljam im ideju kako se Samsungova rješenja za grijanje i hlađenje razlikuju od ostalih te kako donose uštede u investiciji. Za razliku od klasične prodaje, naglasak je na razumijevanju energetskih potreba cijelog sustava i pronalaženju najboljeg rješenja.“

Važan alat u njegovu današnjem poslu predstavlja Samsungov trening centar. To je prostor u kojem instalateri, projektanti, arhitekti, investitori i drugi partneri mogu uređaje vidjeti uživo, upoznati njihove mogućnosti i razumjeti kako se primjenjuju u stvarnim projektima. Zvonimirov posao pritom nije ograničen samo na Hrvatsku.

„Pokrivamo Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Iako su geografski blizu, potrebe tih tržišta potpuno su različite. Sjevernije zemlje više su fokusirane na grijanje, južnije na hlađenje i klimatizaciju. Sve te razlike u navikama korisnika snažno utječu na to koja će rješenja imati najveći tržišni potencijal.

Dok se njegov profesionalni put postupno razvijao od građevinarstva i strojarstva preko Vaillanta do Samsunga, privatni dio života imao je jednu čvrstu konstantu. S partnericom, nekadašnjom školskom kolegicom, zajedno je gotovo šesnaest godina. Danas imaju dvoje djece, a starija kći ima četiri i pol godine i već je puno toga o motorima naučila od tate Zvonimira. Na to je posebno ponosan.

“Neki dan smo točili u auto tekućinu za stakla i ona mi je htjela pomoći. I dok smo dolijevali tekućinu pokazivala je interes za neke komponente u autu pa sam joj trudio prenijeti na laganom jeziku princip dobave tekućine na staklo u automobilima. Od spremnika do pumpe pa do mlaznica. Kasnije smo i gledali motor. Najvažnije je kad vidiš iskru u oku djeteta dok upija te detalje. Baš sam bio nekako sretan i ponosan jer sam joj dao nešto što ja nisam imao. Sad već nabraja dizelske, benzinske i električne motore a kad opet pokaže inicijativu krećem na elektromotore pogonjene vodikovim gorivnim člancima.”

Kada se danas vrati na odluku o odabiru smjera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te izboru energetike – jednostavno nema dileme. Bio je to najbolji mogući odabir.

"Jednostavno najbolji izbor za mene. Možda se opet nekad vratim pravoj energetici. A ne biste vjerovali koliko je kolega s energetike, slično kao i ja, otišlo poslom u smjer grijanja, hlađenja i klimatizacije. I gdje god da rade, kolege energetičari donesu nešto drugačije za stol jer nam je mindset oblikovan da osim o Wattima, razmišljamo i o tim ranije spomenutim hrvatskim kunama. Kroz posao i vlastiti angažman mnogi su se profilirali u vrhunske stručnjake."

Zvonimirov profesionalni put započeo je bez tehničkog predznanja, a danas sudjeluje u odlukama o tome kako će se grijati i hladiti hoteli, trgovački lanci, poslovne i stambene zgrade diljem regije. Hoće li jednoga dana pokrenuti vlastiti posao ili ostati ondje gdje jest, zasad nije presudno. Važnije mu je da iza svakog projekta ostane sustav koji će godinama pouzdano funkcionirati i ljudima olakšavati svakodnevni život.