„Samo nebo je granica, mogao bi biti životni moto doktora znanosti Luke Vincekovića. Nakon postizanja jednog cilja, brzo prelazi na drugi i nastavlja osvajati gotovo neosvojive karijerne vrhove. Iako ga je na Fakultet strojarstva i brodogradnje privukla zelena energija, život ga je odveo daleko od nje u prestižni klub svjetske avio industrije poznatoj po razvoju najnaprednije tehnologije. Posao u ovom ekskluzivnom klubu inženjera rezerviran je samo za rijetke sretnike. Tehnologija kojom se Luka danas bavi bi se i u okvirima tehnološki naprednog zapadnog svijeta mogla nazvati najvećim dostignućima čovječanstva. Istraživanje i razvoj njegova su strast, ali Luka osim izvanrednog intelekta posjeduje i neutaživi avanturistički duh koji se ne zadovoljava stagnacijom. Spreman je u svakom trenu uskočiti u nova područja i dokazati samom sebi da može uspješno plivati u svim vodama, ma gdje se nalazile.

          Luka je još kao dijete u rukama često imao šarafe, kliješta i šrafcigere. Omiljeno ljetno igralište mu je bila garaža u kojoj je stalno radio na poboljšanju svojih tadašnjih prijevoznih sredstava. Sudjelovao je na natjecanjima iz tehničke kulture u osnovnoj školi, a u srednjoj je otkrio da je, uz ostale prirodne znanosti, talentiran i za kemiju pa je pomislio da bi mogao studirati farmaciju, ali je ipak odabrao Fakultet strojarstva i brodogradnje.

          „Čim sam došao na fakultet znao sam da sam na pravom mjestu. Iako mi se nije dalo učiti prve dvije godine jer je bilo svega i svačega, kad su krenula usmjerenja i predmeti koji su mi bili zanimljivi bilo mi je super. Odabrao sam procesno-energetski smjer i kasnije energetiku upravo zato što me je zelena energija oduvijek privlačila i želio sam se time baviti. Nisam nikad požalio zbog tog izbora.“

          Nakon četiri godine studiranja otišao je na sajam stipendija na poticaj profesora s FSB-a. Na sajmu je dobio puno korisnih informacija i podršku od danske delegacije, čemu se potajno i nadao. U tome mu je pomogao i networking s Katedre za energetiku. Ova je katedra iznimno cijenjena i veoma prisutna u svijetu znanosti, a istraživački radovi s energetike među najčešće su citiranim znanstvenim tekstovima na svijetu.

        Studiranje u Danskoj

          „Moj prvi doticaj sa studiranjem u inozemstvu je bio 2015. godine kad sam napisao motivacijsko pismo, prijavio se i dobio mjesto na ljetnom seminaru udruge BEST - Board of European Students of Technology. Danska mi je oduvijek bila san i uspio sam zahvaljujući toj udruzi otići na dva tjedna na Sveučilište Aalborg. Tamo mi se toliko svidjelo da sam po odmah po povratku u Zagreb počeo smišljati kako da ondje upišem cijeli diplomski studij. To mi se i ostvario i već sljedeće ljeto, 2016. sam krenuo na diplomski studij Thermal Energy and Proces Engineering na Sveučilištu u Aalborgu. Tijekom prve godine živio sam u Aalborgu i upoznao se s totalno novim načinom studiranja. Nije bilo kolokvija, bilo je zapravo malo predavanja i vježbi, a cijeli se semestar vrtio oko semestralnog projekta na kojem sam radio s kolegama. Prvi sam semestar radio na numeričkom modeliranju separatora soli za proizvodnju biogoriva, a u drugom sam se bavio kriogeničkim zarobljavanjem CO2. To mi je definitivno bilo najdraže doba vezano uz studiranje, iako su mi nedostajali prijatelji s FSB-a. Prvi put sam osjećao kao da moj rad može imati neki učinak i prodonijeti stvarnoj promjeni, bilo je to studiranje po mom ukusu. Neformalni pristup, male grupe i jako puno konstruktivnih rasprava. Odlična struktura i izvrsno opremljeni laboratoriji, a work/life balance je bio super. Tad sam shvatio da mi danski stil života jako odgovara i poželio sam živjeti i raditi ondje. I nakon te prve godine provedene u Aalborgu pred mene je stavljen izbor ostati na tom mjestu ili krenuti dalje. Odabrao sam promjenu lokacije i studiranje nastavio u vidu semestralne prakse u Kopenhagenu na Tehničkom sveučilištu DTU.“

          U Kopenhagenu je radio na projektu suradnje DTU-a i kompanije MAN Energy Solutions. Dio vremena je provodio na fakultetu, a dio u industriji. Ostao je tamo cijelu godinu i u istom je aranžmanu dovršio diplomski rad i obranio ga na Sveučilištu u Alborgu kao suradnju između Sveučilišta u Aalborgu, DTU-a i MAN Energy Solutionsa. Otkrio je da ga najviše privlači rad u istraživanju i razvoju, ponajviše u području računalne dinamike fluida. Ti su projekti imali odličnu primjenu u industriji i smatrao je da u ovom području može ostvariti stvarni doprinos. 

          „Imaš jednostavno dojam da si dio nečeg većeg, što je meni izuzetno važno. Imao sam odličnu suradnju sa svojim profesorom i mentorom na Sveučilištu DTU i zajedno smo radili na jednom znanstvenom projektu. Odlučio sam se prijaviti na mjesto doktoranda na njegovoj katedri i dok sam čekao da se raspiše natječaj istraživao sam i druge mogućnosti. Pažnju mi je privukao jedan projekt na Sveučilištu u Sheffieldu pa sam se prijavio, samo da vidim što će se dogoditi.“

          Kroz par tjedana je došao poziv da je dobio doktorat u Engleskoj. Danska mu je i dalje bila prvi izbor, no kako se i dalje nije otvarao natječaj za doktoranda odlučio je prihvatiti ponudu iz Engleske. Ironijom sudbine, nedugo nakon dolaska u Englesku raspisan je i natječaj za doktoranda na Sveučilištu DTU u Kopenhagenu.

          „Održivost mi je iznimna važna i zato sam krenuo u Dansku, u  zemlju koja je idealna u smislu razvoja čiste energije kojoj sam htio posvetiti karijeru. Ali evo okolnosti su se drugačije posložile. Kad sam se počeo baviti dinamikom fluida i njihovom primjenom otvorila se ova pozicija u Engleskoj. Dogodio se nagli skok u aerodinamiku i avioindustriju, a da nikad nisam bio u tom području i prihvatio sam doktorat u području u kojem nikad nisam planirao biti. I do danas sam u avioindustriji, a da se nikad nisam želio njom baviti.“

        Doktorat na Sveučilištu Sheffield u Velikoj Britaniji

          Doktorat u Engleskoj započinje početkom 2019. godine radom na projektu financiranom iz EU programa HORIZON u kojemu je sudjelovalo 15 industrijskih partnera iz cijele Europe. EU je odlučila ulagati i unaprijediti svoje ključne industrije, a projektom na kojem je radio Luka trebalo je poboljšati razvoj metoda kojima se dizajniraju avioni i njihovi motori. Konzorcij britanskih, francuskih, njemačkih, talijanskih, nizozemskih i grčkih tvrtki, sveučilišta i istraživačkih centara bio je zadužen za uspješnu provedbu projekta koji je bio podijeljen u dvije skupine. Jedna je radila na trupu i krilima aviona, a druga je skupina, na čelu koje je bila kompanija Rolls-Royce, radila na motoru i u njoj je bio i  Luka. Rolls-Royce je ime koje mnogi vežu uz poznatu marku automobila, no ova kompanija danas ne može biti dalje od auto industrije. Razvoj automobila je prije dvadesetak godina preuzeo BMW, dok je Rolls-Royce bio i ostao sinonim za mlazne motore i vrhunske proizvode i komponente koji se koriste u avio i vojnoj industriji. Ova je korporacija jedan od najvećih svjetskih proizvođača mlaznih motora u svijetu.

          „Danas, u stvari, postoji par firmi koje rade mlazne motore. Ali najveći igrači su General Electric iz SAD-a i Rolls-Royce iz Velike Britanije. Postoje i drugi proizvođači, ali GE i Rolls-Royce su najbolji i rade najbolje mlazne motore na svijetu. To su neki od najkompliciranijih proizvoda na svijetu, vrhunac ljudske tehnologije. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo kroz Tempest program upravo radi na svom novom borbenom avionu, a Rolls-Royce će proizvesti motor tog aviona. Isto tako proizvode i turbine za britanske nosače aviona i još mnogo toga za vojnu industriju. Rolls-Royce je kultna britanska kompanija koja ima skoro 50 000 zaposlenih od kojih je pola u Britaniji. Zato je raditi za Rolls-Royce vrhunski prestiž za jednog inženjera i u Engleskoj vjerojatno ne postoji nešto bolje od toga.“

          Rolls-Royce mnogo novca ulaže u razvoj i istraživanje i zato im je potreban najkvalitetniji kadar. Dugogodišnja uspješna praksa je pokazala da se vrhunski talenti odgajaju na sveučilištima pa zato velike svjetske korporacije poput Rolls-Roycea velik dio svojih odjela istraživanja i razvoja vode u suradnji s akademskom zajednicom. Tako outsourcaju ogroman dio svog R&D-a zapošljavajući vrhunski akademski kadar kojeg inače ne bi mogli  privući u industriju. Takva praksa je win-win za akademiju i industriju. Rolls-Royce ima ugovor o suradnji s otprilike 30-ak velikih sveučilišta u svijetu od kojih je pola u Velikoj Britaniji.

          „Oni to zovu UTC - University training centre, gdje u suradnji s velikim sveučilištima direktno financiraju neke važne projekte i pri tom ne štede novac. Recimo dok sam ja bio u Sheffieldu, Rolls-Royce je izgradio jednu cijelu novu zgradu. Laboratorij je izgledao kao svemirski brod i opremili su ga najboljom opremom i omogućili najbolje uvjete rada. Najveći talenti rade ondje na projektima koji su iznadprosječni. “

          Iako je rad za Rolls-Royce već sam po sebi dragulj u inženjerskoj kruni, Luki je najdraži dio doktorata ipak bio rad sa studentima. Radio je kao asistent na fakultetu i tako otkrio svoju strast za prenošenje znanja u izravnom radu sa studentima. Sveučilište u Sheffieldu ima poseban odjel za praktičnu nastavu svih inženjera i odjel za multidisciplinarnu inženjersku praksu u kojemu je Luka radio.

          „Izgradili su novu zgradu, Diamond, i super je opremili s odličnim eksperimentima koji izrazito dobro razvijaju kritičko razmišljanje kod studenata. Ja sam dvije godine radio u više laboratorija, a najviše u onom za mehaniku fluida. Predavao sam razne vježbe. To su odlično strukturirani kurikulumi gdje se studente nauči da uđu u srž stvari. Imali smo odlične, produktivne rasprave i to mi je iskustvo bilo jedno od najdražih u Engleskoj. Imao sam priliku biti i pomoćni mentor za neke radove. Otada mi se po glavi mota i misao da se možda nekad u budućnosti bavim prenošenjem znanja.“

          Nakon doktorata imao je izbor ostati i dalje na sveučilištu ili započeti rad u nekoj industriji. Odabrao je industriju, ali kroz Graduate program. To je pripravnički program kojeg imaju velike svjetske tvrtke, ali dobiti ga prva je lutrija. Svake godine tek nekolicina sretnika bude odabrana, a znanje koje dobiju kroz ovu praksu je jako široko. Svaki od tih programa ima za cilj odgojiti rukovodeći kadar koji poznaje sve aspekte rada u firmi i što je najvažnije, brzo nauči fokusirati se na ključne stvari koje će donijeti vrijednost tvrtki.

       Meggitt i Parker Hannifin

          „Počeo sam se fokusirati da upadnem na Graduate program jer sam nakon doktorata osjećao da sam dugo studirao i da moram brzo naučiti konkretne stvari u poslovnom svijetu. Smatram da je Graduate program za to idealan jer ni u jednom slučaju poslodavci ne daju toliko konkretnih prilika u tako kratkom roku. Prijavio sam se u nekoliko firmi, a želio sam dobiti poziciju u britanskoj tvrtki Meggitt, ali na lokaciji u Švicarskoj. U Meggittu je do korone bilo 12 000 zaposlenika, a bave se avio industrijom, energetikom i obrambenom industrijom. Njihov Graduate program je najbolji za koji ja znam. Traje tri godine, promijeniš 4 lokacije, a na jednoj ostaješ 9 mjeseci. To sam htio jer se nudila prilika putovanja i rada na ključnim tehnologijama poput additive manufacturinga, hidraulike, senzora, radara, turbina i sletnog trapa. Ali taj je posao iznimno teško dobiti. Više od 1000 ljudi se prijavilo iz cijelog svijeta, a primljeno je samo devet, troje iz SAD-a i šest iz EU. I ja sam bio među tih šest iz Europe.“

          Za vrijeme doktorata u Engleskoj često je mislio na Dansku, čak je jedno vrijeme mislio da će zbog nje prekinuti boravak u Sheffieldu. Uvijek je bila u njegovim mislima pa se i prije prijave za posao u Meggittu javio na natječaj za jedno radno mjesto u Danskoj. I dobio je oba. U isto vrijeme je pred sobom imao dva ugovora na potpis, jedan za posao u Švicarskoj, drugi za posao u Danskoj.

          „Par dana nisam spavao. Danska je za mene idealna zemlja, ima sve što mi je potrebno za dobar život. Sad sam imao priliku prihvatiti posao i ispuniti taj san, ali kad sam bolje pogledao shvatio sam da sličan posao u Danskoj vjerojatno mogu dobiti i kasnije. Posao u Meggittu dobije nekoliko sretnika i meni je to pošlo za rukom. Bilo bi ludo to odbaciti, a znao sam da mi Graduate program u Meggittu širi vidike. Donio sam odluku da će Danska morati još malo pričekati i prihvatio sam posao u Švicarskoj.“

          U rujnu 2022. Luka je započeo rad u Meggittu, na lokaciji u švicarskom gradu Fribourgu. No kako život piše neočekivane priče, nedugo nakon Lukinog potpisa za Meggitt, britanska vlada je odobrila preuzimanje firme od strane velike američke korporacije Parker Hannifin. Ovaj je industrijski div iznimno cijenjen i poznat po proizvodnji kvalitetnih komponenti za sve što se kreće, a njihove avio komponente su se prošlog stoljeća našle i u avionu Charlesa Lindbergha. Veliki industrijski magnat je odmah, u američkom stilu, počeo s restrukturiranjem kupljene britanske firme. Jedan od rijetkih odjela koji nije doživio oštre rezove bio je Lukin Graduate program.

          „Odmah se upoznaš sa surovom realnošću korporativnog svijeta. Od 450 radnika u Švicarskoj ostalo je 380, ali proizvodnju i Graduate program nisu dirali. Znali smo da je proizvodnja sigurna zato što su narudžbe stizale non stop jer aero sektor i dalje strelovito raste. Pod američkom palicom tvrtka se fokusirala samo na proizvode s najvećom maržom i na kupce koji su spremni izdvojiti najviše. Ja sam prvih 9 mjeseci radio u odjelu istraživanja i razvoja na hlađenju mikroelektronike. To je jedan jako zanimljiv projekt gdje razvijamo optički senzor tlaka i temperature koji se postavlja jako blizu plamena u komori izgaranja mlaznog motora i plinske turbine. To je toliko napredna tehnologija da na svijetu u ovom trenutku ne postoji ništa bolje. Apsolutno cutting edge. Sve što ova tvrtka radi je na toj razini. Nisam mogao bolje odabrati.“

          Nakon rada u odjelu istraživanja i razvoja, kao dio programa, trenutno radi na istoj lokaciji, ali u prodaji i business developmentu gdje uči kako sklapati partnerstva, osigurati financiranje za dugogodišnje programe i uvoditi nove proizvode na tržište. Otvara mu se mogućnost odlaska u Njemačku, a s njom i potreba za ubrzanim učenjem njemačkog jezika. Trebao bi ondje raditi na proizvodnim linijama i učiti znanja i vještine potrebne za poziciju rukovoditelja malog tima kojim će upravljati.

          „Ne vidim se još dugo u detaljnom R&D-u, odnosno planiram izaći iz njega poslije ovog programa barem na neko vrijeme. Imam osjećaj da sam se zasitio R&D-a još tijekom doktorata, a počinje me sve više privlačiti i ekonomija. Zato trenutno i radim u business developmentu. Možda se bacim u to područje. U svakom slučaju, cilj mi je da nakon Graduate programa postanem kompletnija osoba. Ne znam što dalje, ali planiram opet naći nišu koja me inspirira.“ 

          Danska ga i dalje privlači, ali mu nije strana ni ideja povratka u Hrvatsku. Jedini problem koji mu stoji na tom putu je činjenica da u Hrvatskoj sa svojim znanjima zasad nema za koga raditi, osim vjerojatno za sebe. Ima neograničeni izbor mogućnosti, a kao i uvijek život će pokazati koji je put najbolji za njega. Ne krije da je prva sretna okolnost u njegovom životu koja ga je i dovela na ovaj nevjerojatno bogati i ispunjeniji profesionalni put bio izbor studija i smjera energetike.

           „Mi velimo da su naši fakulteti loši jer učimo jako puno nepotrebnih predmeta. I to je točno, ali nekad se to pokaže izrazito korisnim. Kad sam bio na fakultetu u Danskoj, kad smo malo dublje uronili u teoriju i kad su nas profesori pitali neke vrlo specifične stvari, jedino sam ja znao odgovor. To osjetim čak i danas na radnom mjestu u Švicarskoj, osjeti se odmah tko je dobar inženjer. Pravi inženjer ima odlična fundamentalna znanja i u srži svog bića zna hoće li nešto funkcionirati ili ne. Možda ne znaš odmah zašto je to tako, ali ti jednostavno imaš inženjersku intuiciju temeljenu na fizici i osnovnim zakonima prirode. Tvoj mozak naprosto razmišlja drugačije, a te temelje svi dobiju na FSB-u.“

          Ne bi bilo čudno da Luka uskoro dobije posao na nekom drugom kontinentu, a jednako tako ne bi nikoga iznenadilo da se odluči za posao profesora ili da osnuje svoju tvrtku. A možda se ponovno vrati zelenoj, održivoj energiji. Jedno je sigurno, uvijek će težiti najboljem, kao što je to činio i dosad.