Goran Čačić obnaša nekoliko važnih funkcija i većina njih usmjerena je na misiju efikasnijeg korištenja energije. Posljednje godine rada i istraživanja posvetio je pružanju stručne potpore razvoju novih oblika uključivanja građana u projekte vezane uz energetiku te uspostavi i rastu energetskih zadruga i energetskih zajednica i njihovoj suradnji s javnim sektorom.

          Predsjednik je dvije udruge, vlasnik tvrtke i osnivač udruge Terra Hub, a redovito drži predavanja i edukacije ispred Zelene energetske zadruge u kojoj je zaposlen. Mnogo je uspješno odrađenih projekata iza njega i teško je izdvojiti najvažniji, no njemu je najdraži projekt u kojemu je bio voditelj i jedan od vodećih stručnjaka tima zaduženog za uspostavu nacionalnog Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) u Hrvatskoj. Radi se o bazi tehničkih podataka i podataka o potrošnji energije koja sada uključuje više od 15 500 javnih zgrada u Hrvatskoj.

          Impresivna je to lista postignuća energetskog stručnjaka, koji je zapravo želio biti vojni pilot. Nakon završene osnovne škole želio je upisati Zrakoplovno tehničku srednju školu u Velikoj Gorici, no nije uspio nego je upisao Tehničku školu u Sisku, smjer strojarski tehničar. Od ideje letenja nije odustajao ali detaljan liječnički pregled pokazao je da njegove oči neće proći stroge kriterije potrebne za vojnog pilota pa mu je ponuđeno da razmisli o karijeri civilnog pilota. Slijedio je drugi pokušaj kroz prijavu na Studij zrakoplovstva na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, ali ipak nije uspio upasti i tako je 1997. godine upisao strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

          Generacija prije njegove po prvi put je dobila izbor studirati i smjer energetike, a većina najboljih studenata tada je dobila i pozivno pismo za upis baš na Energetiku. Kako je bio odličan student krenuo je uz dvanaestak drugih studenata na Energetiku. I tako ga je život odveo u posve nove vode i danio mu novu životnu misiju.

          Na samom završetku studija radio je kao apsolvent godinu dana u tvrtki Alstom u Švicarskoj na remontu iznimno kompleksnih plinskih turbina. Bilo je to prvi put da je mogao spojiti teoriju i praksu radeći na velikom stroju od njegovih najvećih do najsitnijih dijelova. Potom je u zagrebačkoj Tehnici radio godinu i pol dana na nadzoru i koordinaciji izvođenja radova strojarskih instalacija prilikom izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti. Bio je to iznimno kompleksan posao po pitanju energetike jer je trebalo voditi računa o stotinama strojarskih elemenata i kanala za hlađenje ili grijanje. Dok je radio na tom projektu javio se i na oglas za posao na Projektu poticanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj kojeg je tada provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

          Od trenutka kad je postao svjestan da nije važno samo kako i koliko energije proizvedemo, već kako i koliko je trošimo počinje njegova potpuna posvećenost energetskoj učinkovitosti. „Energetska učinkovitost nije vezana samo uz tehnologiju, jer čak i uz najbolju instaliranu tehnologiju potrošnja će ovisiti o ljudima i njihovim navikama“, poručuje Goran. „Promjena navika ljudi je kompliciran i dugoročan posao koji uključuje niz aktivnosti promjene načina rada neke organizacije kojeg treba posložiti tako da motivira djelatnike na ponašanje koje povećava energetsku učinkovitost.“

          Goranov je rad usmjeren ponajviše na donositelje odluka koji pri kreiranju odluka ne bi trebali većinu pažnje posvećivati tehnologiji, već u odlučivanje trebaju uključiti ljude, radnike, građane, pojedince. Na isti način treba gledati, smatra Goran, i gradnju velikih OIE projekata u Hrvatskoj. Kako bi omogućili njihov brži razvoj, investitori trebaju uključiti lokalnu zajednicu u projekt. „Kada bi bili uključeni u vlasničku strukturu, odnosno kad bi im se omogućilo da sudjeluju s određenim postotkom u vlasništvu projekta kojim bi osjetili financijsku dobit od projekta, razvoj OIE u Hrvatskoj bio bi mnogo brži“, smatra Goran.  

          UNDP projekt je završio 2013 godine, a onda počinje raditi na sličnom projektu u Parkovima prirode koji je također provodio UNDP. Sustavno gospodarenje energijom je bilo fokus njegova rada u projektima koje je provodio UNDP, a obuhvaćao je i razvoj i primjenu informacijskog sustava za praćenje i monitoring potrošnje energije u javnim zgradama. Projekt je u Hrvatskoj bio iznimno uspješan te su iz zemalja u regiji došli upiti za replikaciju pristupa i uspostavu sličnog sustava. Postalo je jasno da posjeduje specifična znanja u području energetskog menadžmenta te je zato osnovao tvrtku za konzalting u energetskom menadžmentu i energetskoj učinkovitosti.

          Osim u svojoj tvrtki, prije tri godine počeo je raditi i u Zelenoj energetskoj zadruzi. Okušao se i u projektu sudjelovanja građana u financiranju i provođenju projekta OIE kroz zadružne principe ZEZ-a, a sve s ciljem pomicanja granica korištenja obnovljive energije kroz promoviranje ponovnog preuzimanje proizvodnje energije od strane samih građana i promicanje vrijednosti energetskih zadruga.

          Jedan je od osnivača Udruge Terra Hub koja promiče vrijednosti pametnog, uključivog, učinkovitog i održivog razvoja za ljude i prirodu zajedno. Član je i predsjednik kvartovske udruge „Glog“ Središće, a kao njen predstavnik uspio je osvojiti i jedan mandat u Vijeću mjesnog odbora Središće, a sve to kako bi promicao lokalni angažman građana.

          Predstavnik je suvlasnika stanara u zgradi u kojoj živi i sad planira sljedeći veliki pothvat - ugradnju solarne elektrane čija bi se energija dijelila između suvlasnika u zgradi. Iako zvuči jednostavno, nije. Obilje je prepreka pred njim, ali on se ne predaje. Uvjeren je da će za nekoliko mjeseci uspjeti riješiti sve pravne, zakonske i mrežne zavrzlame i uz pomoć Zelene energetske zadruge instalirati elektranu na krov svoje zgrade.

          Buduće energetske sustave vidi u rukama građana, jer bez obzira na sve u konačnici energiju ne troše zgrade već ljudi - poručuje Goran i dodaje kako će sigurno i dalje baviti uključivanjem lokalnih kapaciteta u energetiku jer bez toga održivosti neće biti. „ I nećemo ostvariti sve energetske ciljeve bez uključivanja građana“, poručuje Goran. Dodaje i kako je vrijeme da se građani bore protiv zastarjelog sustava i ne budu pasivni. Građani trebaju uzeti energiju u svoje ruke, poručuje Goran, i dodaje da će daljnji rad posvetiti ponajviše tom cilju.